U međuvremenu ne možemo zamisliti domaće supermarkete bez polica s etno-namirnica. Svaki lanac supermarkete koji posluje u našoj zemlji više se ne može odreći od poznatih namirnica iz bivše Jugoslavije i Turske. Pojedine marke kao Vegeta, Argeta ili Brajlović već su odavno postale dijelom austrijskog mainstreama.
Jedan od glavnih razloga za to nisu više same dijasporske zajednice koji već iz kuće nose privrženost određenim markama. “Sve više Austrijanki i Austrijanaca poznaju određene marke proizvoda koje su upoznali na svome odmoru na Jadranskome moru, recimo u Hrvatskoj ili Crnoj Gori. Kada te marke vide na polici u svome supermarketu, sve češće posežu za njima, između ostaloga i jer ih podsjećaju na vrijeme odmora”, objašnjava Amin Reda, direktor prodaje Adriatic Group. Ovo je vodeća kompanija u oblasti prehrambenih namirnica koja distribuira proizvode sa Zapadnoga Balkana na tržište Evropske unije.
Ethno-hrana: uspješna priča širom
Evropske unije
Grupa s glavnim sjedištem u Beču, koja je u Austriji aktivna od 2003, u međuvremenu je zastupljena s više od 500 proizvoda u 16 država EU. S ukupnim prometom od 80 miliona godišnje grupa je poslovni subjekt koji je aktivan širom Evrope i ima deset podružnica. “Širom Evropske unije zastupljeni smo u oko 10.000 trgovačkih subjekata, samo u Austriji nas ima u nekoliko stotina trgovina, a potražnja i dalje raste. U Njemačkoj radimo sve više s kompanijom REWE. Tamo se trenutno rapidno šire police s etno-proizvodima”, objašnjava CEO Adriatic Group Anel Ćerimagić.
Bilo u Münchenu, Dublinu ili Amsterdamu: “Procedura je u suštini uvijek slična. Prvo testiramo proizvode u malim etno-marketima, a onda – zavisno od uspjeha – plasiramo ih na police velikih supermarketa. Nijedan proizvod dosada nije bio skinut s ponude, svaki je dakle uspješna priča za sebe”, objašnjava nam Reda, koji je zajedno s Ćerimagićem zadužen za prodajnu strategiju Adriatic Group. Nakon osnivanja grupe 2003. ova dvojica Bečlija otkrili su potrebu na tržištu. Tada su postali prvi uvoznici prehrambenih proizvoda iz bivše Jugoslavije na austrijskome tržištu. “Već tada nam je za kratko vrijeme bilo jasno: etno-hrana nije kratkoročan trend, već je ustvari odgovor realnog sektora na demografski razvoj Austrije”, kaže Reda.
“Procedura je u suštini uvijek slična. Prvo testiramo proizvode u malim etno-marketima, a onda – zavisno od uspjeha – plasiramo ih na police velikih supermarketa. Nijedan proizvod dosada nije bio skinut s ponude, svaki je dakle uspješna priča za sebe.”
Amin Reda, CSO Adriatic Group
Tokovi useljavanja i iseljavanja ljudi i danas igraju veliku ulogu: tako se u međuvremenu primjećuje i novi, treći useljenički val osoba s područja bivše Jugoslavije. “Svi govore o doseljevanju iz devedesetih godina 20. stoljeća, ali i u posljednjim godinama jako mnogo ljudi dolazi sa Zapadnoga Balkana. Prednost: ovu grupu ne moramo posebno pridobijati za sebe, za razliku od doseljenika iz druge ili treće generacije. Oni su već bili korisnici ovih marki proizvoda, poznaju ih iz kuće i na njih su naviknuti. Uz to, ova potrošačka grupa od početka ima jaku kupovnu moć”, objašnjavaju Reda i Ćerimagić. U posljednje vrijeme narasla je npr. i potražnja u Irskoj, zemlji u koju su se posljednjih godina doselili mnogi Hrvati.
Potcijenjena kupovna moć
Pored demografskih faktora, koji čine važan temelj za uvođenje etno-proizvoda na tržište, najveći potencijal na tržištu prehrambenih etno-proizvoda čini i kupovna moć. Ona je još uvijek potcijenjena. “2010 objavljena je studija koja je utvrdila da je kupovna moć osoba s migracijskom pozadinom u Austriji 20 do 25 milijardi eura. U međuvremenu je prošlo deset godina i ova cifra je sada sigurno poprilično veća. Uz to, iskustvo nam govori da naše mušterije nisu ciljna grupa previše osjetljiva na cijene: oni svjesno daju novac za marke koje žele i čiji okus ili kvalitet poznaju.
“Ovo vidimo na povećanoj potražnji i vlastitoj prodaji: istinski bum etno-hrane tek nam predstoji.”
konstatuje Anel Ćerimagić, CEO.
I u malim filijalama, gdje smo do prije nekoliko godina ostvarivali nizak promet, situacija se posljednjih godina sukcesivno promijenila. Ovo vidimo i na povećanoj potražnji i vlastitoj prodaji: istinski bum etno-hrane nam tek predstoji”, kaže CEO Ćerimagić. Iako danas tzv. “free-from” proizvodi doživljavaju medijski bum, potencijal etno-namirnica je mnogo veći – najprije zbog demografskih brojeva, naglašavaju u Adriatic Group. “Proizvodi bez laktoze relevantni su za jednu relativno preglednu grupu potrošača u Austriji. Ako uzmemo u obzir ex-jugoslavensku zajednicu, onda su etno-namirnice relevantne za skoro 800.000 ljudi”, kaže Reda.
“Hrabrost koja se isplati”: Penny kao lider na tržištu
I pored toga što nijedan lanac supermarketa u Austriji više ne može bez etno-polica s namirnicama: “Penny je naprimjer spoznao cijeli potencijal i snažno proširio asortiman etno-namirnica u više grupa. Pred toga u Penny supermarketima postoje i redovne akcije s lecima koji su posvećeni isključivo ovim proizvodima. Brojke o povećanom prometu govore za sebe.” Kako kažu Ćerimagić i Reda, Penny im je pružio šansu da se dokažu u više segmenata proizvoda – od asortimana zaleđenih namirnica do slatkiša. Trend etno-proizvoda može prerasti u mainstream – ovo se vidi po proizvodima iz Italije ili Kine koji su najprije uvedeni na tržište kao etno-proizvodi, a zatim su prerasli u standardni asortiman. “Pored ogromne finansijske dobiti etno-police su i važan politički signal inkluzije u društvo: raznolikošću na policama supermarketa može se svjesno raditi protiv podjela u društvu”, naglašava Reda.
Najprodavaniji: ćevapčići made in Austria
Pored distribucije poznatih marki proizvoda iz zemalja bivše Jugoslavije Adriatic Group težište svojih aktivnosti postavlja i na vlastite proizvode poput ajvara (po domaćoj recepturi) ili ćevapčića marke Brajlović koji su postali najprodavaniji na tržištu. Pritome se hvalimo originalnom bosanskom recepturom kombinovanom s austrijskim mesom: u vlastitom pogonu kompanije Brajlović sirovine i proizvodni lanac u potpunosti su austrijski.
Etno-police: Švedska i Engleska kao pioniri
Iako na domaćem tržištu danas ima više etno-proizvoda nego ikada prije, Austrija u razvoju ovih marki i proizvoda i dalje stoji na početku. Posebno ako situaciju usporedimo s drugim evropskim zemljama poput Švedske ili Engleske. Kako nam kažu Anel Ćerimagić i Amin Reda, police s etno-namirnicama u engleskim ili švedskim hipermarketima u međuvremenu su duge od 10 do 20 metara. “U Austriji su veliki lanci supermarketa i dalje štedljivi jer na raspologanju stoji jedan do tri metra polica. No mi smo uvjereni da će se to srednjoročno promijeniti”, kažu obojica eksperata.